‘Zanemarena princeza Visa’ spada među najbolje bijele sorte u Hrvatskoj
Da ne bi bilo naša usta, hvalite nas, prisjetili smo se kako je prije točno četiri godine o vugavi, amblemskoj sorti otoka Visa i jednoj od najboljih bijelih sorti Hrvatske, u razgovoru s novinarkom Slobodne Dalmacije Meri Šilović zborio dr. sc. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.
U nastavku pročitajte što jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika, koji je značajan dio svoje karijere posvetio izučavanju autohtonih dalmatinskih vinskih sorti, kaže o kvalitetama vugave, njenom autohtonom podrijetlu i tržišnom potencijalu.
Zašto je vugava tako posebna?
– Vugava spada u red najboljih bijelih sorti vinove loze koje imamo u Hrvatskoj. U tu grupu premium bijelih vina u Dalmaciji spadaju maraština, grk, pošip i malvasija dubrovačka. U ovu grupu mogu ući i neke druge bijele sorte, ali to ovisi prije svega o vinogradarskom položaju (terroireu) i načinu uzgoja u vinogradu. Ocjena o odličnoj kvaliteti vugave nije utemeljena samo na posljednjih 30-ak godina moderne proizvodnje vina, nego seže daleko u povijest.
Dovoljno je sjetiti se Bulićeve ostavštine, gdje opisuje vugavu kao izvrsnu i ponajbolju sortu u srednjoj Dalmaciji, i to naročito na Braču, Visu, te na obalnom području Splita i Omiša. Ovi povijesni podaci i ocjene itekako vrijede jer su zasnovani na praktičnim višegodišnjim iskustvima vinogradara i vinara, a danas tu činjenicu treba ozbiljno razmotriti kada širimo neku sortu ili od nje očekujemo neku posebnu namjenu.
Njeno je podrijetlo autohtono?
– Da, vugava je naša autohtona sorta. Analizom DNA utvrdili smo da ima unikatni profil, odnosno ne podudara se ni s jednom drugom u svijetu.
Je li vugava doista rođena na Visu?
– Ovo je teško pitanje. Znam da intrigira ljude, ali za sada nismo pronašli sorte koje bi mogle biti roditelji vugavi ili su u užem srodstvu s njom, pa stoga ni ne možemo pouzdano tvrditi da je nastala upravo na Visu. Treba znati da je u svijetu ipak vrlo mali broj sorti za koje je određeno roditeljstvo. S druge strane, činjenica je da je vugava najrasprostranjenija na Visu i prisutna je tamo stoljećima. Stoga se njezinim gen-centrom može smatrati otok Vis ili, možda točnije, srednja Dalmacija, s obzirom na to da je nekada davno bila prisutna na širem području srednje Dalmacije.
Vis je, dakle, otok vugave?
– Da, Vis je uvijek bio otok vugave, ali mislim da ona nikad nije bila najrasprostranjenija na otoku. Jednostavno nije bila za masovna vina, nego je bila glasovita i kvalitetna. Nasuprot njoj, kuč je bio visoko prinosan i bio je jedna od najrasprostranjenijih sorti na otoku. No Vis je jadranski otok koji s pravom može nositi epitet otoka vina. Još u 2. stoljeću prije Krista Agatarhid spominje otok Vis i kaže da je vino s Visa najbolje u usporedbi sa svima ostalima.
Kako ukratko opisati vugavu?
– Ona daje vina s izrazito punim tijelom, fine i ugodne voćne arome koja često podsjeća na prezrelo voće, ugodne svježine i pitkosti. Zbog ranije dobi dozrijevanja, te izrazito vrućih ljeta u Dalmaciji, vugava je često s visokim postotkom alkohola. Od najranijeg uzgoja vinove loze vugava je služila za proizvodnju prošeka, i to onoga prirodnog desertnog vina dobivenog na tradicionalan način koji se prakticirao na cijelom Mediteranu, prosušivanjem grožđa na suncu.
Usprkos svim njenim vrhunskim karakteristikama, vugava je ipak neopravdano zanemarena?
– Čini se da je tako, ali opravdanih razloga za to nema. Mislim da postoje svi preduvjeti za punu revitalizaciju vugave. Kvaliteta sorte nije upitna, a na Visu postoje izvrsni vinogradarski položaji. Na kraju, posljednjih godina dosta se napravilo i na tehnologiji u podrumu. Ne postoji puno sorti kao što je vugava, koje mogu dati fina mirisna vina s punim tijelom i harmoničnim okusom. Velika budućnost vugave ne bi smjela biti nimalo upitna.
Pročitajte cijeli intervju s dr. sc. Goranom Zdunićem!